četvrtak, 13.01.2005.
Sto su to MNEMOTEHNIKE?
|
Jedna od karakteristika naseg kratkotrajnog pamcenja (ono koje traje najduze 20 minuta) jesu mnemotehnike. No, sto su to mnemotehnike? U prvom zadataku pamcenja bili su brojevi, i naravno slijed od 3,4,5,6 pa cak i 7 brojeva je bilo lagano zapamtiti no nakon toga su u usljedile male poteskoce pri pamcenju. Kako nase kratkotrajno pamcenje ima kapacitet od 5 do 9 nepovezanih cestica tako se neke informacije gube i jednostavno ih ne mozemo upamtiti. No, mnemotehnike su upravo te koje nam pomazu da zapamtimo velike cifre. Broj 43567892346724 sigurno ne bismo mogli zapamtiti da ga procitamo odjednom, no ako ga grupiramo na 43 56 78 92 34 67 24 tada nam je mnogo lakse. To je jedna vrsta mnemotehnike. Naravno, raspored grupiranja moze biti i drugaciji.... Poznat je slucaj jednog trkaca maratona koji je mogao upamtiti gotovo 50 znamenki. Sigurno se pitate kako? E, pa on ih je zamisljao kao rezultate maratona, npr. 3: 56, 45.5 Vjerovatno se i u svakodnevnom zivotu koristite mnemotehnikama. Recimo, pri pamcenju telefonskog broja, pri ucenju nekih predmeta.....upotreba mnemotehnika je uistinu velika! |
utorak, 11.01.2005.
OSJETILNO PAMCENJE
|
Sto mislite, da li za vrijeme gledanja filma korsitimo nase pamcenje? Odgovor je da, za vrijeme gledanja filma koristimo nase pamcenje.To je zadrzavanje informacija na na razini osjetilnog sustava(vid, sluh). Takvo pamcenje je vrlo kratko, u vidnom se sustavu informacije zadrzavaju oko pola sekunde, a u slusnom nesto duze, oko 3 do 4 sekunde. Filmovi koje gledamo zapravo predstavljaju niz nepokretnih slika koje se izmjenjuju velikom brzinom. Usorkos tome mi percipiramo pokretni film, jer se jedna slika zadrzava u osjetilnom pamcenju dok nova ne pristigne. No kako to da se onda sjecamo nekih detalja iz filma? Odgovor lezi u tome sto tijekom gledanja filma obratimo paznju na neki prizor ili razgovor te ga na taj nacin pohranimo u nase kratkotrajno ili dugotrajno pamcenje te ih se sjecamo i godinama nakon sto smo odgledali neki film. |
nedjelja, 09.01.2005.
JOŠ JEDNA VJEŽBICA PAMĆENJA…..
|
Pamćenje je proces usvajanja, zadržavanja i pronalaženja informacija. Mozgu je uvijek lakše zapamtiti one informacije koje je prije čuo, i koje su smislne nego one koje prvi put obrađuje i koje su besmislene. Kako bi otkrili kako vaš mozak pamti smislene informacije na glas pročitajte sljedećih 10 riječi koje u našem jeziku imaju smisla i koje smo već čuli. Nakon toga na papir zapišite što ste sve zapamtili. Ovdje se opet vrtimo oko onog magičnog broja 7 +/- 2, znači 5 do 9 riječi je prosjek, ali većina ljudi zapamti od 8 do 10 riječi. kuća sladoled vjetar more kabanica led lavanda knjiga duga oko Kod nesmislenih informacija mozgu je teže obraditi takve informacije, pa rijetko koje otkaju u kratkotrajnom pamćenju. One jednostavno nisu 'kodirane' za naš mozak. Još je teža stvar što takve 'riječi' nismo čuli pa nam i to pravi problem. Pokušajte od ovih 10 'riječi' zapamtiti što više. Ovdje je prosjek nešto niži, te većina ljudi zapamti od 4 do najviše 7 elemenata! turpa brkle enver snirvej demba frztej smejko petur biz anher Jel' da da je ove elemente puno teže zapamtiti? Ponovite 3 puta istu vježbu i vidjet ćete da nakon svakog puta pamtite sve više informacija |
subota, 08.01.2005.
ISPITAJTE SVOJ RASPON PAMĆENJA
|
Svoje kratkoročno pamćenje( pamćenje kod kojeg se informacije zadržavaju svega 20-ak minuta) možete vrlo lako sami ispitati. Na kraju ovog texta je s lijeve strane ispisano sedam redova brojeva. Prvi red ima 3 a posljednji 10 čestica. Pročitajte prvi red ravnomjernim glasom i dignite pogled. Nakon toga pokušajte ponoviti brojeve. Dok čitate prvi red, ostale možete prekriti da ne obraćate pažnju na njih. Takav postupak ponovite za svaki red zasebno. Većina ljudi može zapamtiti između 5 i 9 čestica (7 +/- 2) Ispod brojeva je, isto tako, ispisano nekoliko nizova slova. Postupak je potpuno jednak. Razlikuje li se vaš raspon pamćenja za brojeve od raspona za slova? 358 4376 58763 921874 1983542 74529386 174926318 7358723916 v n t š g r l c e f j đ r g a č m d p q j b ć y o u e s v l đ d n a c f g z e ž c u e n v h k e p r z l |
četvrtak, 06.01.2005.
KAKO SE PSIHOLOGIJA RAZVIJALA KROZ POVIJEST…..
Psihologija je relativno mlada znanost, stara tek nešto više od 100 godina.U svom razvoju ima dva razdoblja: -predznanstveno: u predznanstvenom razdoblju psihologija se razvijala u sklopu filozofije, sam razvitak iz filozofije je logičan s obzirom da su se gotovo sve znanosti razvile iz filozofije. Neki grčki filozofi, primjerice Platon, smatrali su da se pri razumijevanju svijeta ne smijemo oslanjati na osjetila i ono što opažamo, već na razum. HIPKORATOVA TIPOLOGIJA Jedna od najpoznatijih klasifikacija ljudi prema njihovim psihičkim karakteristikama potječe od Hipokrata. On je pretpostavio da se ljudi mogu dijeliti u 4 skupine: melankolici kolerici sangvinici flegamatici Hipokrat je smatrao da kod takvih ljudi karakteristike određuju tjelesni sokovi koji dominiraju kod pojedinog čovjeka. Tako je smatrao da kod melankolika dominira crna žuč i takvi ljudi su pesimistični; kod kolerika dominira žuta žuč i takvi ljudi su po karakteru agresivni, nagli i optimistični; kod sangvinika prevladava krv i takvi ljudi su ležerni, društveni i pristupačni dok kod felgmatika dominira teućina flrgma, koju ni sam Hipokrat nije znao objasniti. S današnjeg stajališta to se čini smiješnim, ali vrlo je važno za daljnje napredovanje psihologije -znanstveno: Smatra se da se psihologija počela razvijati znanstveno od 1879. kada austrijski liječnik Wilchelm Wundt u Lepizigu otvara prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju. On je stvorio prvu instituciju koja je u društvu bila priznata kao institucija koja izvodi psihološka istraživanja |
ZA POČETAK……ŠTO JE PSIHOLOGIJA?
Psihologija je znanost( i društvena i prirodna) o psihičkim procesima i ponašanjuna osnovi bioloških, fizikalnih i socioloških čimbenika. Psihologija je društvena znanost jer su predmet njenog istraživanja utjecaj okoline na čovjeka i njegov utjecaj na okolinu. Psihologija je prirodna znanost jer je predmet njenog istraživanja i biološka osnova čovjeka. Prema tome, psihologiju ne možemo svrstati ni u prirodnu, a ni u društvenu znanost….ona je znanost sama za sebe! To je jedan od glavnih čimbenika njene zanimljivosti |